Daniel

Poglavlje 2

1 Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi.
2 Kralj naredi da se pozovu carobnici i gataoci, zaklinjaci i zvjezdari da protumace kralju njegove sanje.
3 Dodoše dakle te stadoše pred kralja. Kralj im rece: "Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od želje da razumijem sanju."
4 Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): "O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi cemo ti otkriti njezino znacenje."
5 Kralj odgovori i rece zvjezdarima: "Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kažete što sam snio i što san znaci, bit cete rastrgani u komade, a vaše ce kuce postati smetišta.
6 No ako mi otkrijete moju sanju i njezino znacenje, dobit cete od mene darove i poklone i velike casti. Otkrijte mi dakle što sam snio i što san znaci."
7 Oni opet odgovoriše: "Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi cemo mu otkriti njezino znacenje."
8 A kralj: "Dobro ja znam da želite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva.
9 Ako mi ne kažete što sam snio, znaci da me namjeravate obmanjivati varavim rijecima i izmišljotinama dok nekako ne prode vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa cu znati da li mi možete kazati i njegovo znacenje!"
10 Zvjezdari odgovoriše pred kraljem: "Nema na svijetu covjeka koji bi takvo što mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i mocan, takvo što ne traži od carobnika, gataoca ili zvjezdara.
11 Što tražiš, kralju, teško je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave medu smrtnicima."
12 Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski.
13 Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube.
14 No Daniel se mudrim i umnim rijecima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža, koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske.
15 On rece Arjoku, zapovjedniku kraljevu: "Zašto je kralj izdao tako strogu naredbu?" Arjok pripovjedi Danielu,
16 a Daniel otide kralju i zamoli da mu dade vremena te ce kralju otkriti što san znaci.
17 Daniel ude u svoju kucu te sve kaza Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim drugovima,
18 da mole milosrde u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim.
19 I objavi se tajna Danielu u nocnom videnju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga.
20 Daniel prihvati rijec i rece: "Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila.
21 On mijenja doba i vremena, ruši i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima.
22 On otkriva dubine i tajne, zna što je u tminama i svjetlost prebiva u njega.
23 Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim što si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono što smo te molili, objavio si nam što kralj traži."
24 Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Ude i rece mu: "Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa cu mu otkriti što san znaci."
25 Arjok žurno odvede Daniela kralju i rece: "Našao sam medu izgnanicima judejskim covjeka koji ce kralju kazati što san znaci."
26 Kralj rece Danielu (koji se zvaše Baltazar): "Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i što znaci?"
27 Daniel odgovori pred kraljem: "Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, carobnici, gataoci i zaklinjaci;
28 ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopcio kralju Nabukodonozoru ono što ce biti na svršetku dana. Evo tvoje sanje i onoga što ti se prividjelo na postelji:
29 O kralju, na tvojoj ti postelji dodoše misli o tome što ce se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopcio ti je ono što ce biti.
30 Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino znacenje saopcim kralju i da upoznaš misli svoga srca.
31 Ti si, o kralju, imao videnje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oci.
32 Tome kipu glava bijaše od cistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi,
33 gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline.
34 Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi.
35 Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju.
36 To bijaše sanja; a njezino cemo znacenje reci pred kraljem."
37 "Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu moc i slavu -
38 i u cije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata.
39 Poslije tebe ustat ce drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa trece, od mjedi, koje ce gospodariti svom zemljom.
40 A cetvrto kraljevstvo bit ce tvrdo poput željeza, poput željeza koje sve satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršit ce i razbit sva ona kraljevstva.
41 Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat ce nešto od cvrstoce željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom.
42 Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo ce biti dijelom cvrsto a dijelom krhko.
43 A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni ce se miješati ljudskim sjemenom, ali se nece držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom.
44 U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podici ce kraljevstvo koje nece nikada propasti i nece prijeci na neki drugi narod. Ono ce razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo ce stajati dovijeka -
45 kao što si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopcio kralju što se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumacenje joj pouzdano."
46 Nato kralj Nabukodonozor pade nicice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad.
47 I rece kralj Danielu: "Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu."
48 Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih.
49 Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske Šadraka, Mešaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.